Tko je i što hrvatski specijalac?
„Kao najbolji među najboljima on je nezaobilazni dio hrvatskih Oružanih snaga, kreće se lako i nečujno kao komandos, teroriste presreće i eliminira kao elitni policijski strijelac, misli kao šumski grabežljivac, a općenito je fizički izdržljiv poput mazge. U osobnom životu on je tih i skroman, ali se vjerojatno više i bolje od svih nas zna veseliti i uživati u slobodi vlastite domovine čiji je put i sam krčio.“
(Fran Višnar, međunarodni vojni analitičar – komentar objavljen u Vjesniku i listu Halo 92, broj 45, od 30. kolovoza 1995.)
Kako je sve počelo?
Nakon referenduma i prvih višestranačkih izbora početkom 90-ih oružani sukobi bili su neizbježni, što zbog neslaganja politike Slobodana Miloševića s hrvatskim odcjepljenje od SFRJ, što zbog pobune dijela srpskog stanovništva, tzv. Balvan revolucijom na području Hrvatske. Možemo reći, kako je nakon višestranačkih izbora 30. svibnja 1990. godine i uspostave demokratske vlasti sigurnost, stabilnost i demokratski razvoj Hrvatske itekako bilo ugroženo.
Važnije datume iz Domovinskog rata možete istražiti očitavanjem koda koji će vas odvesti na zanimljiv kalendar izdavačke kuće Alfa kojeg je priredila profesorica povijesti Tihana Magaš :
Poveznica na kalendar:
https://www.alfaportal.hr/images/povijest/Kalendar_Domovinski_rat-ALFA.pdf
Formiranje Specijalne jedinice policije
Uslijed svih događaja, bilo je izgledno da će doći do rata. Proporcionalno s agresijom na Hrvatsku, formirala se i obrana Republike Hrvatske i na diplomatskoj, političkoj i teritorijalnoj razini.
U ovom dijelu izložbe upoznat ćemo Vas s kratkim povijesnim pregledom formiranja obrane u okvirima Specijalne jedinice policije u Hrvatskoj.
Važniji datumi i odluke o formiranju Specijalne jedinice policije
21. srpnja 1990. godine izašao je javni natječaj/poziv za prijem u službu RSUP-a (Republički sekretarijat za unutrašnje poslove), tada još uvijek Socijalističke Republike Hrvatske
Tada je organiziran tečaj za prve hrvatske redarstvenike pod zapovjedništvom Ivana Krmpotića, a potom Marka Lukića koji će postati prvi zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko.
8. kolovoza 1990. predsjednik dr. Franjo Tuđman u Zagrebu postrojava 15 satnija s dvije bojne, s 1800 prvih hrvatskih redarstvenika.
Tečaj i daljnja obuka prekinuti su 17. kolovoza 1990. godine zbog brojnih političkih i sigurnosnih previranja, prije svega tzv. Balvan revolucije, ali i nasilno prizemljenje helikoptera Zrakoplovne jedinice Lučko od strane borbenih zrakoplova Jugoslavenske narodne armije.
Kada govorimo o prvim oružanim pobunama, ne možemo ne spomenuti napade na čak 7. policijskih postaja (Petrinja, Dvor na Uni, Glina, Donji Lapac, Knin, Obrovac i Gračac) krajem rujna 1990. godine. Policijske postaje tada su bile jedine legalne oružane snage na području Hrvatske pa su uz sigurnost i brigu civilne organizacije, dobivale i vojne karakteristike.
Upravo zbog toga kreće se s intenzivnijim formiranjima oružanih postrojbi i jakih snaga MUP-a (Ministarstva unutarnjih poslova).
Začetke specijalne policije ne možemo odvojiti od stvaranja Antiterorističke jedinice Lučko (ATJ Lučko), ustrojene 07. rujna 1990. godine. Njen prvi zapovjednik bio je Marko Lukić, a zamjenik Mladen Markač. Riječ je o elitnoj, višenacionalnoj redarstvenoj postrojbi sastavljenoj od dvjestotinjak ljudi.
Nakon tog iznimno zahtjevnog tečaja osnovana je i Jedinica za posebne namjene MUP-a Rakitje pod zapovjedništvom Darka Rukavine iz koje će biti ustrojen Zbor narodne garde. Uz to bit će formirana i Hrvatska vojska i I. gardijska brigada HV-a, Tigrovi.
Od polaznika tog Tečaja biti će osnovana i Posebna jedinica policije, preteča Vojne policije HV-a čije je sjedište na Tuškancu, a ostali polaznici su bili raspoređeni po policijskim postajama diljem zemlje.
7. prosinca 1990. izdana je „Naredba o formiranju zajedničkog štaba za područje svake policijske uprave u Republici Hrvatskoj“ kojeg su potpisali tadašnji prvi ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac i ministar obrane Martin Špegelj. Ta naredba, osim zadovoljenja formalnopravnih i ustrojbenih zadaća značila je konkretno poduzimanje obrambenih, obavještajnih i protuobavještajnih djelatnosti za OBRAMBENA ratna djelovanja u cijeloj zemlji.
7. ožujka 1991. donesen je iznimno važan pravni akt – „Uputa o organizaciji, opremanju i osposobljavanju Posebnih jedinica policije u policijskim upravama“. Time se utvrđuje „namjena, organizacija, oprema te osposobljavanje PJP“ koje su bile preteča Specijalnih jedinica policije pri policijskim upravama.
ZADAĆA: izravno sudjelovanje u zaštiti ugroženog ustavnog poretka, održavanje i uspostavljanje narušenog javnog reda i mira te brzog i efikasnog, pravodobnog poduzimanja mjera i pružanje pomoći u slučaju opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i epidemijama na području Republike Hrvatske.
Ovaj pravni akt značio je početkom ožujka i travanja 1991. godine ustrojavanje i osnivanje Posebnih jedinica policije u sklopu Policijskih uprava Hrvatske. Osnovane su PJP u Zagrebu, Bjelovaru, Sisku, Karlovcu, Osijeku, Kutini, Gospiću, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Zaboku, Puli i Županji.
15. studenog 1991. godine zbog okupacije gotovo trećine teritorija u Republici Hrvatske donosi se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN73/91.) definira se i pravna osnova za osnivanje Specijalne jedinice policije sa zadaćom borbe protiv svih oblika terorističkih djelovanja. Tada je naziv Posebnih jedinica policije mijenja i preustrojene su u Specijalne jedinice policije (naredbu je izdao tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić).
Tom naredbom definirano je broj djelatnika (temeljnih i pričuvnih djelatnika), zadaće i razina zapovijedanja (zapovjednik, pomoćnik, vođa specijalističke grupa i zamjenik vođe). Valja naglasiti kako je određeno da i SJP djeluje isključivo prema odlukama načelnika policijske uprave i zamjenika ministra unutarnjih poslova ili osobe koju on za to ovlasti. Načelnik policijske uprave u to vrijeme bio je Mladen Markač, a danas general (valja istaknuti kako je od sredine do kraja 1991. godine pomoćnik ministra za postrojbe bio je nadležan Joško Modrić, a Mladen Markač imenovan je načelnikom Odjela za posebne jedinice MUP-a).
Odjel Specijalne policije reorganizirat će se i 1993. godine. Kako su u to vrijeme planirane, a poslije i realizirane akcije oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske u sklopu akcija „Poskok“, „Maslenica“ i „Medački džep“ Odjel Specijalne policije razvit će se u samostalni Sektor Specijalne policije. To znači i da se mijenja broj pripadnika aktivnog sastava (2 800 pripadnika) i isto toliki broj pripadnika pričuvnog sastava. Uz to u sastav Sektora SJP uvrštena je i Zrakoplovna jedinica MUP-a.
1994. godina slijedi nova reorganizacija. Novoosnovani su Odsjek unutarnje kontrole i Odjel za psihološko-promidžbenu djelatnost.
1994. godine ustroj Sektora Specijalne policije definiran je na temelju članka 11. stavka 3. Zakona o unutarnjim poslovima (NN 29/91). Uredbom Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva unutarnjih poslova RH na sjednici održanoj 23. veljače 1995. uvodi se pojam SEKTOR SPECIJALNE POLICIJE.
Njegove zadaće su: ustrojavati, voditi i usmjeravati rad postrojbi Specijalne jedinice policije. Pratiti i proučavati pojavne oblike terorizma. Suzbijanje terorizma, razvijati najučinkovitije metode u njegovom suzbijanju, donositi planove i programe specijalističke obuke i kontrolirati stupnjeve usavršavanja, borbene spremnosti, primjenjivanje zakonskih i podzakonskih akata u praksi itd.
Radom sektora upravljao je pomoćnik ministra, general Mladen Markač, a načelnik sektora bio je Željko Sačić.
Sada Sektor ima više odjela (čak 8): Odjel za unutarnju kontrolu, Odjel za borbu protiv terorizma, Antiteroristička jedinica Lučko, Zrakoplovna jedinica, Odjel za psihološko-promidžbenu djelatnost, Odjel logistike za Specijalnu policiju, Odjel za dresuru i uporabu službenih pasa i konja i Obučni centar.
Specijalna policija do danas doživit će još nekoliko bitnih i velikih reorganizacija. 2001. godine u velikoj reorganizaciji Ministarstva unutarnjih poslove. Promijenio se broj pripadnika SJP (sa 2 500 pripadnika na 300). U to SJP izdvojena je iz sustava policijskih uprava i premještena u Ravnateljstvo policije pod Zapovjedništvom specijalne policije. Pod njihovom ingerencijom je šest ustrojstvenih jedinica:
– Antiteroristička jedinica Lučko,
– Zrakoplovna jedinica,
– Specijalna jedinica policije Zagreb,
– Specijalna jedinica policije Split,
– Specijalna jedinica policije Rijeka,
– Specijalna jedinica policije Osijek.
Što se organizacijskog dijela tiče, Povjerenstvo za unaprjeđenje rada i razvoja specijalne i interventne policije radi na preustroju MUP-a. Prema najavama doći do spajanja interventne i specijalne policije, no još uvijek nisu na snazi konkretni zakonski akti koji će to regulirati.
Na oltar domovine svoj život za našu slobodu dali su 136 djelatna i 43 pričuvna pripadnika SJP, dok su 722 djelatna i 68 pričuvnih pripadnika ranjeni. Nažalost, još uvijek 14 pripadnika vode se kao nestali i svoj smiraj našli su na nelociranim vječnim počivalištima.
Bio je ovo kratki pregled formiranja SJP u Republici Hrvatskoj kao uvod u retrospektivu Specijalne jedinice policije Grof u spomen na 30. obljetnicu od kada je postala stup te snažne i hrabre obrambene priče devedesetih, ali i kao važan čimbenik sigurne i zaštićene Hrvatske danas!
Kako biste se pobliže upoznali sa Specijalnom policijom u Domovinskom ratu riješite kviz u kojem ćete na temelju grbova, lokacije ili nekih specifičnosti pojedinih jedinica saznati nešto više o njima. Na taj način upoznat ćete se s imenima najelitnijih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske.
Poveznica na kviz: